Svjetska banka
Republika Hrvatska postala je punopravna članica Svjetske banke 25. veljače 1993. godine.
Svjetska banka je emitirala sveukupno 1.571.412 dionica od čega Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 dionice. Upisani kapital Hrvatske iznosi USD 276,64 milijuna. Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što čini 0,16% glasačke snage.
Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva RH u MMF-u i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine, br. 89/92), Ministarstvo financija određeno je kao nadležno tijelo za suradnju sa Svjetskom bankom, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Statutu Banke.
Hrvatska se nalazi u nizozemskoj konstituenci kojoj je na čelu izvršni direktor Svjetske banke g. Ruud Treffers. Nizozemska konstituenca uključuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora.
Od 1. siječnja 1998. u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske banke, koji je 1. listopada 2001. prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Krajem studenoga 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska banka je preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku, na čelo kojeg je izabran voditelj ureda g. Andras Horvai.
Od rujna 2007. godine Banka je reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost u radu sa zemljama članicama. Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke zemlje. Svrstavajući Hrvatsku u grupu sa zemljama članicama Europske unije Svjetska banka je pokazala kako doživljava napredak i reforme koje se provode u Hrvatskoj. Novi odjel obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku.
Zajmovi
Od 1993. godine do studenog 2008. godine Banka je Hrvatskoj odobrila 42 zajma (od čega 29 izravnih i 13 zajmova uz državno jamstvo) vrijednosti 1,7 milijardi EUR. Za provedbu projekata i korištenje aktivnih zajmova zadužena su resorna ministarstva odnosno vladine agencije (HBOR, Hrvatske vode i dr.).
Ministarstvo financija:
• koordinira, planira, predlaže i ugovara nove zajmove i darovnice
• prati i evidentira njihovo korištenje, te izvršava otplatu dospjelih obveza prema Banci temeljem izravnih javnih zajmova, dok obveze temeljem zajmova sklopljenih uz državno jamstvo otplaćuju izravno dužnici
Zajmovi u pripremi
|
|
Projekti u pripremi (zajmovi IBRD) |
Valuta |
Predviđeni iznos zajma (visoki scenarij) |
|
1. |
Projekt Luka Rijeka II |
EUR |
84.000.000 |
|
2. |
Projekt zaštite od onečišćenja obalnih voda 2 |
EUR |
60.000.000 |
|
3. |
Projekt reforme pravosuđa |
USD |
35.000.000 |
|
4. |
Projekt upravljanja sustavom zaštite od prirodnih nepogoda |
USD |
48.000.000 |
|
5. |
Projekt jačanja sustava zaštite prirode |
USD |
30.000.000 |
|
6. |
Projekt sustava navodnjavanja |
USD |
100.000.000 |
Darovnice
Od 1995. do studenog 2008. godine Republici Hrvatskoj odobreno je 50 darovnica u vrijednosti preko 63,7 milijuna USD. Sredstva tih darovnica koriste se putem Banke kao provedbene agencije, a odobrena su iz međunarodnih fondova tehničke pomoći:
• Globalnog fonda za zaštitu okoliša (Global and Environmental Facility - GEF)
• Fonda za institucionalni razvoj (Institutional Development Fund - IDF)
• Fonda za razvoj politike i ljudskih resursa (Policy and Human Resources Development Fund - PHRD) te
• iz sredstava donacija vlada Japana, UK Velike Britanije i Sjeverne Irske, Nizozemske, Švedske i Norveške te iz Programa CARDS Europske Unije.
U ožujku je potpisana darovnica GEFa u iznosu od 5 mil. USD za Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi. Pregovori za darovnicu GEFa za Projekt upravljanja slivom rijeka Neretve i Trebišnjice u iznosu od 2 mil USD održani su 3. travnja 2008. godine a ugovor o darovnici je potpisan 9. rujna 2008.
Strategija za Hrvatsku
Strategija suradnje Svjetske banke sa Republikom Hrvatskom od 2005. do 2008. godine (Country Assistance Strategy - CAS) privedena je kraju sa 30. lipnja 2008., datumom koji označava kraj fiskalne 2008. godine za Svjetsku banku. Za novo četverogodišnje razdoblje 2009.-2012. donesen je novi strateški dokument pod nazivom Strategija partnerstva Svjetske banke i Republike Hrvatske (Country Partneship Strategy - CPS).
Cilj Strategije partnerstva je pružanje potpore Republici Hrvatskoj u procesu pristupanja Europskoj uniji putem izjednačavanja razine dohotka u RH sa razinama dohotka država članica EU i podizanjem životnog standarda građana RH. Prioritetna područja za ostvarenje ovog cilja su: održavanje makroekonomske stabilnosti; jačanje ekonomskog rasta predvođenog privatnim sektorom i ubrzavanje konvergencije sa EU; povećanje kvalitete i učinkovitosti socijalnog sustava te unaprjeđenje održivosti dugoročnog razvoja.
