Savjetovanje s javnošću

Postupak donošenja zakona, drugih propisa i akata uređen je Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine br. 140/09), Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske i Poslovnikom Hrvatskog sabora.

Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata pruža smjernice za učinkovito savjetovanje državnih tijela i zainteresirane javnosti u postupku donošenja zakona i drugih akata, kao i postojeće dobre prakse savjetovanja koja već provode pojedina tijela državne uprave

Sukladno Kodeksu tijela nadležna za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata javno objavljuju nacrte na internetskim stranicama ili na drugi odgovarajući način.

Objava poziva na savjetovanje o nacrtima zakona, drugih propisa i akata treba sadržavati jasno naznačen rok za očitovanja zainteresirane javnosti za koji je poželjno da ne bude kraći od 15 dana od dana objave nacrta na internetskoj stranici tijela nadležnog za izradu nacrta, kako bi zainteresirana javnost imala dovoljno vremena za proučavanje predmetnog nacrta i oblikovanje svoga mišljenja.

Očitovanja zainteresirane javnosti kao i sažeto objedinjeno obrazloženje neprihvaćenih primjedbi na određene odredbe nacrta javno se objavljuju na internetskoj stranici tijela nadležnog za njegovu izradu ili na drugi odgovarajući način, kako bi se vidio učinak savjetovanja u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata.

Zakon o procjeni učinaka propisa (Narodne novine br. 44/17) na snagu je stupio 13. svibnja 2017. Opći cilj postupka procjene učinaka propisa je razmatranje prijedloga mogućih normativnih ili drugih rješenja kojima se potiče poslovno okruženje, jača vladavina prava i smanjuju troškovi provedbe propisa, uz istodobno osiguranje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobnih i političkih sloboda i prava te gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava. Posebni ciljevi postupka procjene učinaka propisa su; osiguranje otvorenosti i transparentnosti zakonodavnog postupka uključivanjem javnosti i zainteresirane javnosti u izradu propisa, utvrđivanje mogućih prepreka za poslovanje poduzetnika i status građana i poticanje suradnje i međuresorne koordinacije središnjih tijela državne uprave u postupku izrade zakona.

U lipnju 2017. Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o provedbi postupka procjene učinaka propisa (Narodne novine br. 52/17) kojom se propisuju pobliži kriteriji za procjenu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona, način utvrđivanja adresata, aktivnosti prethodnog postupka procjene učinaka propisa, sadržaj obrasca prethodnog postupka procjene učinaka propisa, postupak savjetovanja, aktivnosti procjene učinaka propisa i sadržaj obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa te druga pitanja s tim u vezi.

Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine br. 154/11, 121/12, 7/13, 61/15, 99/16 i 57/17) detaljno je propisan sadržaj i postupanje vezano uz nacrte prijedloga zakona koje Vlada predlaže na donošenje Hrvatskome saboru.

Sukladno Poslovniku Vlade stručni nositelj izrade propisa dužan je prijedlog propisa nakon pribavljenih mišljenja mjerodavnih ministarstava i ostalih nadležnih tijela, zajedno sa izvješćem o provedenom savjetovanju dostaviti Glavnom tajništvu Vlade radi njegova raspravljanja na stalnim radnim tijelima Vlade (koordinacije i odbori), a potom raspravljanja i usvajanja na sjednici Vlade, te upućivanja Hrvatskom saboru u daljnju proceduru.

Poslovnikom Hrvatskog Sabora (Narodne novine br. 81/13, 113/16 i 69/17) propisan je daljnji postupak s prijedlogom zakona.

Postupak donošenja uvijek započinje prijedlogom propisa koji predlagatelj dostavlja predsjedniku Sabora, a koji zatim upućuje primljeni prijedlog predsjednicima svih radnih tijela, zastupnicima i predsjedniku Vlade, kada Vlada nije predlagatelj. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, predsjednik matičnog radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu. Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga zakona, a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona.

Rasprava o prijedlogu zakona provodi se u dva čitanja, a drugo čitanje smatra se i raspravom o konačnom prijedlogu zakona. U slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona, provodi se i treće čitanje.

Postupak donošenja zakona je dugotrajan, no zainteresirana javnost tokom cjelokupnog postupka ima aktivnu ulogu, a posebice u najranijoj fazi prilikom izrade nacrta prijedloga zakona te može izravno utjecati na sadržaj pravnih normi.

Koordinator za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću: Sanja Bach, glasnogovornica Ministarstva financija

Prikaz postupka donošenja zakona

Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću za 2013. godinu 

Izvještaj o provedbi Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u 2012. godini