Sastanak ECOFIN-a

11. srpnja 2017.

Sastanak ECOFIN-a

Državni tajnik Željko Tufekčić sudjelovao je na sastanku Vijeća ministara EU za ekonomske i financijske poslove (Economic and Financial Affairs, ECOFIN) u utorak, 11. srpnja 2017., u Bruxellesu.

U zakonodavnom dijelu sastanka Komisija je predstavila novi prijedlog iz područja poreznih pitanja vezano uz obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje iz razloga što je potreban jedinstven pristup, ne samo na razini Europske unije, već i na međunarodnoj razini, kako bi se osigurao odgovarajući pravni okvir usmjeren na povećanje transparentnosti u području agresivnog poreznog planiranja. Hrvatska podržava navedenu Komisijinu inicijativu.

U nezakodnodavnom dijelu sastanka ECOFIN-a, estonsko predsjedništvo, koje će predsjedati Vijećem EU sljedećih 6 mjeseci, predstavilo je svoj program rada, nakon čega je uslijedila razmjena mišljenja među ministrima. Hrvatska pozdravlja program estonskog predsjedanja Vijećem EU, u sklopu kojeg su utvrđeni sljedeći prioriteti: 1. otvoreno i inovativno europsko gospodarstvo, 2. sigurna Europa, 3. digitalna Europa i sloboda kretanja podataka te 4. socijalno uključiva i ekološki održiva Europa.

Usvojen je zaključak Vijeća o preispitivanju Akcijskog plana o Uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja. Osim što su analizirani dosadašnji učinci i napredak na provedbi Akcijskog plana, u zaključcima Vijeća su predlažna i nova područja djelovanja u uspostavi Unije tržišta kapitala kojom se želi adresirati prevelika fokusiranost na bankarsko financiranje u EU. Također, usvojen je zaključak Vijeća o ne-naplativim plasmanima (NPLs), nakon čega će uslijedila rasprava na temelju Izvješća Podskupine za ne-naplative plasmane koja je osnovana u okviru Odbora za financijske usluge. U razdoblju 2014. - 2016. došlo je do smanjenja razine NPL-ova na razini EU za otprilike 23%, dok je za Hrvatsku smanjenje iznosilo 25,2%, što predstavlja veće smanjenje razine NPL-ova u odnosu na EU prosjek. Usprkos pozitivnom trendu, Hrvatska i dalje ima relativno visoku prisutnost NPL-ova i nalazi se u grupi od 10 država članica koje imaju razinu NPL-ova višu od 10% (najviša razina NPL-ova je u Grčkoj i Cipru).