Ministar Marić: Vlada će težiti i većim stopama rasta

14. veljače 2017.

Ministar Marić: Vlada će težiti i većim stopama rasta

Ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je izjavio kako su najnovije projekcije Europske komisije (EK) dobre vijesti, a mjere Vlade bit će usmjerenje ostvarenju i viših stopa gospodarskog rasta. Europska komisija (EK) je u ponedjeljak u zimskim ekonomskim prognozama znatno podigle procjene rasta hrvatskog gospodarstva - za prošlu godinu očekuje rast od 2,8 posto, ove 3,1 posto, dok za 2018. predviđa skromniji rast od 2,5 posto.

"Sigurno su to dobre vijesti, ali govorimo o projekcijama", rekao je Marić, dodajući kako su projekcije EK u najvećoj mjeri ili gotovo u potpunosti u skladu s projekcijama Vlade i Ministarstva. To dobrim dijelom govori i o kredibilitetu i vjerodostojnosti Vladinih projekcija, kazao je Marić u izjavi novinarima ispred Ministarstva financija.

"Ono što nam ostaje kao jedan od izazova na gospodarskom planu, uz situaciju u javnim financijama, je kako i na koji način pojačati i ubrzati potencijal hrvatskog gospodarstva. (...) Stopa rasta nešto više od 3 posto je nešto što iz današnje perspektive možemo gledati pozitivno, ali to nisu stope rasta koje nas u srednjem roku trebaju zadovoljiti. Mi sigurno trebamo činiti sve što je potrebno kako bi se gospodarstvo i gospodarski rast ubrzavali na više stope, one koje će značiti održivost gospodarstva, javnih financija ali poglavito stvaranje novih radnih mjesta", istaknuo je ministar financija.

On se nada kako bi komisia za nekoliko mjeseci mogla korigirati svoje projekcije na bolje. "Mi kao Vlada ćemo činiti puno toga da damo svima puno više razloga da projekcije, ali i ostvarenja, budu i bolje od očekivanih", poručio je.

Naglasio je i kako su svi trendovi pozitivni, a poglavito trend smanjivanja deficita.

"Za 2016. naš je cilj bio deficit od 2,6 posto BDP-a, a završili smo unutar 2 posto BDP-a. Za ovu godinu projekcija je 1,6 posto. Kada se usporedimo s godinama ne tako davne prošlosti, gdje smo imali deficit od 5 posto BDP-a, to je zaista veliki pomak na bolje", rekao je.

EK u najnovijim prognozama očekuje da će deficit proračuna opće države u prošloj godini biti 1,8 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće ponovno 1,8 posto BDP-a.

Marić ističe kako raduje i da u novim projekcijama EK predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

Po projekcijama EK-a, udjel javnog duga u BDP-u za prošlu je godinu projicira na 84,1 posto, ove bi se godine trebao smanjiti na 83 posto, a sljedeće na 81,3 posto BDP-a.

Naše projekcije su nešto malo bolje, ali to možemo i opravdati i prihvatiti s njihove strane. Ali najvažnije je to da se promatra i predviđa nastavak započetog trenda o smanjenja javnog duga u BDP-u, smatra ministar financija.

EK je u najnovijim prognozama istaknula i da poticaj daljnjem rastu vidi u nastavku rasta domaće potražnje, posebno osobne potrošnje dodatno potaknute izmjenama poreza na dohodak, a očekuje se i rast investicija potaknutih povoljnim uvjetima financiranja i korištenjem europskih fondova

Uz osobnu potrošnju, investicije su te koje zapravo bilježe i najvišu stopu rasta na međugodišnjoj razini, podsjeća i Marić, dodajući kako je i u projekcijama, kao i u državnom proračunu i programu Vlade, među elementima koji će utjecati na investicije istaknuta i uspješnost u korištenju EU fondova. Uz veću potražnju za investicijama, Marić ističe kako država treba poraditi i na tome da uvjeti odnosno da dostupnost i cijena kapitala za poduzetnike budu što povoljniji.

"Mislim da je naše zadnje izdanje obveznica (na domaćem tržištu) još jedan u nizu argumenata na koje treba pozitivno gledati", kazao je ministar financija.

Odgovarajući na novinarska pitanja rekao je i kako su započele "neke pripremne radnje" za izdanje obveznica na međunarodnom tržištu. "U ovom trenutku ne bi otkrivao točan tajming, ali kako smo najavili, u prvom tromjesečju računamo i planiramo međunarodno izdanje. Propitkujemo i u kontaktu smo s investitorima, imamo što za reći i očekujemo da će interes biti velik. Ali uz samu dostupnost kapitala i potrebe za refinanciranjem, jako smo osjetljivi na cijenu duga", naglasio je Marić.

 

 

(Hina)