Ministar Linić: proračun pred Saborom u veljači, rebalans 1. srpnja

04. siječnja 2012.

Ministar Linić: proračun pred Saborom u veljači, rebalans 1. srpnja Državni proračun naći će se pred Hrvatskim saborom tijekom veljače, a prvi rebalans proračuna možemo očekivati 1. srpnja, najavio je danas ministar financija Slavko Linić.

Novim proračunom želimo održati kreditni rejting i osigurati niže kamatne stope i povoljnije rokove za povrat kredita, istaknuo je Linić sudjelujući na skupu Kluba izvoznika u organizaciji časopisa Lider.

Porezna reforma, kojom će se uvesti porez na imovinu, trebala bi biti pripremljena do 1. srpnja, što znači promjenu porezne politike u drugoj polovici godine, a time će biti neophodan rebalans proračuna, pojasnio je Linić.

Fiskalnom konsolidacijom smanjit će se rashodovna strana proračuna, čime želimo poslati poruku domaćim i inozemnim kreditorima da ćemo se odgovorno odnositi prema kreditnim obvezama, a ulagačima da se u Hrvatsku isplati ulagati, rekao je Linić.

Vlada će u siječnju odlučiti koliko će porasti opća stopa PDV-a, te uvesti više međustopa kako bi se zaštitile socijalno ugrožene kategorije građana i rasteretio dio gospodarstva. Nove stope PDV-a primjenjivat će se od 1. ožujka, a nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko i lijekove neće se mijenjati do ulaska u EU 2013. godine, najavio je Linić.

Socijalno ugroženim građanima Vlada namjerava pomoći i kroz rasterećenje najnižih plaća, tako što se više neće oporezivati plaće do 3.000 kuna, a za one s višim plaćama neoporezivi dio plaće od 1800 kuna ostat će isti.

Mirovine se neće dirati jer imamo siromašne umirovljenike, njih gotovo 70 posto nije u stanju iz mirovina pokriti svoje mjesečne potrebe, kaže Linić.

Masa za plaće će se smanjiti racionalnijom organizacijom i preustrojem, te smanjivanjem broja zaposlenih u javnom sektoru, a nakon toga slijedi rezanje svega što nije u funkciji izvoza, razvoja i efikasnijeg djelovanja državne uprave, pri čemu Vlada želi u ovoj godini dokapitalizirati HBOR s 500 milijuna kuna.

Vlada će ubrzo uvesti porez na dividendu i za pola ili čak dvije trećine smanjiti parafiskalne namete, dok porez na dobit neće doživjeti bitnije promjene osim uvođenja olakšica za reinvestiranu dobit ili zadržanu dobit za pokriće insolventnosti.

Komunalnu naknadu, koja je osnovni izvor za financiranje lokalne samouprave, zamijenit će porez na imovinu koji će biti vezan prvenstveno na vrijednost i upotrebu imovine - porez na neupotrebljenu imovinu će progresivno rasti a na upotrebljenu imovinu značajno padati. To je poruka gospodarstvenicima - svaka imovina koja je balast stajat će vas jako puno, istaknuo je Linić.

To je i poruka lokalnim sredinama koliko će biti važno ulaganje u zdravstveni sustav jer su sada najveći deficiti u zdravstvenom sustavu, a nova vlast planira smanjiti dio zdravstvenog doprinosa na plaće.

Linić je najavio da će Vlada kroz šest mjeseci pripremiti izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi koje će uzeti u obzir različiti fiskalni kapacitet pojedinih jedinica lokalne samouprave. Lokalne jedinice bit će podijeljene na one koje mogu financirati zdravstvo, obrazovanje i komunalne djelatnosti i one koje to ne mogu, a njima će se ograničiti broj zaposlenih dužnosnika i službenika.

Najavio je i obračun s nelikvidnošću uz pomoć zakona o financijskom poslovanju kojim će se utvrditi rok plaćanja od 45 dana, pri čemu bi se za poduzetnike produžio i rok za plaćanje PDV-a na 45 dana.

Država bi morala svoje obveze plaćati u roku 30 dana, a poduzetnicima bi se, ovisno kako se dogovore međusobno i s državom, taj rok mogao produžiti na 60 dana.

Nakon roka od 60 dana više ne smije biti neplaćenih obveza, što je jasna poruka Upravama tih tvrtki da se kroz 30 dana nagode s vjerovnicima, inače država preuzima nagodbu s najvećim vjerovnicima u roku 90 dana, a to znači da banke ulaze u kapital i preuzimanje nekretnina i imovine izvan funkcije, kaže Linić.

Nakon toga idu stečajevi bez preustroja, pri čemu Linić najavljuje vrlo visoke poreze na imovinu u stečaju kako bi vjerovnici preuzeli odgovornost za financijsku konsolidaciju.

Na skupu je govorio i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić koji je najavio da Vlada, unatoč negativnim prognozama, ipak očekuje barem minimalnu stopu gospodarskog rasta u 2012. godini, o čemu će ovisiti i rast proračunskih prihoda.

U skladu s time kretat će se i smanjenje rashoda, odnosno raspon smanjenja bit će između pet milijardi kuna i devet milijardi kuna, rekao je Grčić.

 

(Hina)