Hrvatska uputila zahtjev za uspostavljanje bliske suradnje između HNB-a i ESB-a

27. svibnja 2019.

Hrvatska uputila zahtjev za uspostavljanje bliske suradnje između HNB-a i ESB-a

Republika Hrvatska danas je Europskoj središnjoj banci (ESB) uputila zahtjev za uspostavljanje tzv. bliske suradnje između ESB-a i Hrvatske narodne banke (HNB) u obavljanju poslova supervizije kreditnih institucija u okviru Jedinstvenoga nadzornog mehanizma – JNM (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM). Riječ je o koraku koji je sastavni dio procedure za ulazak Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERMII), a potom i europodručje. Namjera je Republike Hrvatske istodobno ući u mehanizam bliske suradnje s ESB-om i u tečajni mehanizam ERM II.

Zahtjev Republike Hrvatske temelji se na članku 7. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013. i na Odluci Europske središnje banke (ECB/2014/5) od 31. siječnja 2014. o bliskoj suradnji s nadležnim nacionalnim tijelima zemalja članica u kojima euro nije službena valuta. Bliska suradnja uspostavlja se odlukom ESB-a, na osnovi zahtjeva države članice.

U ime Republike Hrvatske zahtjev su potpisali ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Jedinstveni nadzorni mehanizam (JNM) prvi je stup bankovne unije, a čine ga ESB i nacionalna nadležna tijela država članica koje sudjeluju u mehanizmu. Sudjelovanje je automatsko za države članice europodručja, dobrovoljno je za države članice izvan europodručja te se uspostavlja bliskom suradnjom s ESB-om. Glavni su ciljevi JNM-a osiguravanje sigurnosti i pouzdanosti europskoga bankovnog sustava te doprinos financijskoj integraciji i stabilnosti u Europskoj uniji. Ulazak u blisku suradnju preduvjet je za sudjelovanje u JNM-u, u kojemu ESB obavlja poslove supervizije nad kreditnim institucijama u europodručju.

Proces uspostave bliske suradnje s ESB-om sastoji se od dva glavna dijela − prilagodbe regulatornog okvira te sveobuhvatne ocjene kreditnih institucija.

Prvi dio uključuje pripremu i donošenje relevantnih nacionalnih propisa kojima se omogućuje ESB-u provođenje supervizorskih zadataka u skladu sa spomenutim propisima o bliskoj suradnji, te ESB-ovu ocjenu tih propisa. U skladu s takvom procedurom, zahtjevu Republike Hrvatske priložen je i Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o kreditnim institucijama s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona.

Drugi dio podrazumijeva sveobuhvatnu ocjenu banaka u državi članici koja želi uspostaviti blisku suradnju s ESB-om. Riječ je o ispitivanju banaka koje se sastoji od provjere kvalitete njihove imovine i testiranju njihove otpornosti na šokove. Slijedom toga, zahtjevu Republike Hrvatske priložena je i informacija o kreditnim institucijama, kao i o podružnicama kreditnih institucija iz drugih zemalja koje posluju u Republici Hrvatskoj, odnosno podatak o sveukupnoj imovini za svaku pojedinu banku. Proces ocjenjivanja kreditnih institucija traje šest do dvanaest mjeseci nakon prilagodbe mjerodavnog nacionalnog zakonodavstva.

Na kraju oba dijela procesa ESB donosi odluku o početku bliske suradnje te utvrđuje koje su od kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj značajne institucije nad kojima ESB provodi izravnu superviziju. Nad preostalima, manje značajnim institucijama, HNB će superviziju provoditi u ime ESB-a. Uspostavom bliske suradnje predstavnici HNB-a bit će članovi zajedničkih supervizorskih timova u ESB-u te provoditi izravnu superviziju značajnih institucija u Republici Hrvatskoj, a HNB će ujedno imati i svog predstavnika u najvišemu supervizorskom tijelu odlučivanja u ESB-u, Nadzornom odboru (engl. Supervisory Board).