Hrvatska: EIB osigurava 300 milijuna eura za kohezijske projekte

07. prosinca 2018.

Hrvatska: EIB osigurava 300 milijuna eura za kohezijske projekte

Hrvatska će od Europske investicijske banke (EIB) primiti 300 milijuna eura u sklopu drugog, ujedno posljednjeg obroka zajma od 600 milijuna eura, koji je namijenjen ubrzanju provedbe projekata kohezijske politike u Hrvatskoj i osiguravanju njihova uspjeha.

Hrvatska će zajam EIB-a iskoristiti kao svoj nacionalni doprinos projektima koje financira EU, a ta se sredstva mogu iskoristiti i za pretfinanciranje projekata. Zajmom će se omogućiti povećanje broja takvih projekata u zemlji, što će poboljšati gospodarsku i socijalnu koheziju te potaknuti održiv razvoj.

  • Zajam EIB-a koristit će se kao nacionalni doprinos u prioritetnim projektima koje u Hrvatskoj financira EU.
  • Hrvatskoj omogućuje provedbu projekata u ukupnoj vrijednosti od 8,1 milijarde eura u područjima kao što su infrastruktura, okoliš te istraživanje i razvoj.
  • Riječ je o drugom obroku zajma od 600 milijuna eura. Prvi obrok, isplaćen 2016., omogućio je financiranje velikog broja malih, srednjih i većih projekata u području prometa, socijalne infrastrukture, okoliša i urbanih projekata.

Sredstva EIB-a u obliku su zajma za strukturne programe (SPL), namjenskog zajma za programe koji se sufinanciraju uz potporu strukturnih fondova EU-a, a Hrvatska ih vlada može iskoristiti i za financiranje programa koji nisu dovoljno veliki da bi ih EIB izravno financirao.

Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco i hrvatski ministar financija Zdravko Marić potpisali su 7. prosinca u Zagrebu ugovor o financiranju za isplatu drugog obroka.

EIB radi na smanjenju gospodarskih i socijalnih razlika unutar EU-a i promicanju održivog rasta. Ovaj zajam omogućit će Hrvatskoj da podnese zahtjev za 8,1 milijardu eura koji su joj dostupni u okviru sredstava EU-a za poticanje istraživanja, inovacija i razvoja infrastrukture. Europska investicijska banka, kao banka EU-a, ponosna je što zajmovima za strukturne programe podupire gospodarski i socijalni razvoj Hrvatske. Rezultati ostvareni sredstvima koja su postala dostupna nakon isplate prvog obroka izvrstan su primjer vrijednosti EU-a za građane, rekao je Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a.

Prvi obrok zajma, potpisan 2015., omogućio je hrvatskoj vladi da pokrene velik broj projekata, primjerice modernizaciju pruge Zaprešić – Zabok, izgradnju pročišćivača otpadnih voda na Krku, izgradnju i sanaciju vodovodne i komunalne infrastrukture u Vukovaru, Petrinji, Rovinju, Županji, Vodicama i u Šibeniku, izgradnju i opremanje Službe za palijativnu skrb varaždinske bolnice u Novom Marofu i studentskih domova u Virovitici, Vukovaru i Osijeku te pokretanje pilot-projekta e-škole.

Hrvatska vlada cijeni to što je Grupa EIB jedan od najvažnijih partnera u sufinanciranju sredstava EU-a. Ovaj zajam omogućuje nastavak uspješnog sufinanciranja prioritetnih projekata koji se financiraju sredstvima EU-a u Hrvatskoj i potvrđuje nepobitnu predanost Hrvatske vlade poticanju rasta gospodarstva korištenjem sredstava iz fondova EU-a. Riječ je o fleksibilnom, financijski atraktivnom instrumentu koji usto zamjenjuje financiranje iz domaćeg proračuna te omogućuje postizanje navedenih ciljeva. EIB, kao banka EU-a koja dodatno potiče gospodarski i socijalni razvoj EU-a i njegovih država članica, uvijek ima našu potporu. Njegov je važan pozitivan učinak u Hrvatskoj vidljiv u znatnom iznosu zajmova javnom i privatnom sektoru – čak 6,3 milijarde eura, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Europska unija namijenila je Hrvatskoj 10,7 milijardi eura u sklopu strukturnih i investicijskih fondova Unije za razdoblje 2014. – 2020., od kojih je ona do sada ugovorila 6,3 milijarde, a očekuje se da će se nakon ovog zajma taj iznos povećati.

Programi kohezijske politike u Hrvatskoj trajno će i pozitivno utjecati na gospodarstvo i svakodnevnicu hrvatskih građana. Kako bi ti programi bili uspješni, a kvalitetni projekti pokrenuti bez odgađanja, nužno je i odgovarajuće nacionalno sufinanciranje. To je upravo ono što ovaj zajam EIB-a omogućuje i drago mi je što je danas isplaćen njegov drugi obrok, rekla je Corina Crețu, europska povjerenica za regionalnu politiku.

Tim se zajmom pokrivaju nacionalni doprinosi u sufinanciranju, u skladu sa Sporazumom o partnerstvu i operativnim programom „Konkurentnost i kohezija” („OPCC”) u područjima prometa, energije, okoliša, zdravlja, istraživanja i razvoja, infrastrukture, zaštite prirode, socijalne infrastrukture, IKT-a, urbane obnove, vode i gospodarenja otpadom. Zajam EIB-a omogućuje dugoročno sufinanciranje najatraktivnijih OPCC projekata na području čitave Hrvatske.   Tim projektom upravlja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koje je i nositelj zajma.

Izvješća o iskorištavanju strukturnih fondova EU-a na kraju 2018. pokazuju da su se ugovoreni iznosi povećali na 62 %, a iznosi isplaćeni korisnicima na 13 %. Sredstva iz prvog obroka zajma dodijeljena su projektima u područjima prometa, zaštite okoliša, infrastrukture u području zdravlja i obrazovanja, istraživanja i razvoja te IKT usluga. Potpuno iskorištavanje sredstava dostupnih Republici Hrvatskoj zahtjevna je zadaća, a EIB je tu naš najvredniji partner. Drugi obrok zajma potreban je za uspješan nastavak korištenja strukturnih fondova EU-a i ostvarenje ciljeva kohezijske politike kako bi se omogućio uravnotežen regionalni razvoj zemlje, izjavila je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Europska investicijska banka (EIB)
Europska investicijska banka (EIB) institucija je Europske unije za dugoročno kreditiranje i u vlasništvu je država članica EU-a. Svoja dugoročna financijska sredstva stavlja na raspolaganje za potrebe zdravih ulaganja kojima se pridonosi ostvarivanju ciljeva politika EU-a u Europi i izvan nje, a djeluje u oko 160 zemalja.

EIB u Hrvatskoj
Ukupan iznos dogovorenih zajmova koji je EIB izdvojio za Hrvatsku od početka poslovanja u Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2017. iznosi 4,6 milijardi eura. EIB financira važne sektore hrvatskoga gospodarstva poput prometa, okoliša, energetske infrastrukture, proizvodnje i usluga, a u Hrvatskoj ima ključnu ulogu i u pružanju potpore malim i srednjim poduzećima tako što im preko lokalnih financijskih institucija omogućuje pristup dugoročnom financiranju.

EIB-ovi zajmovi za strukturne programe
Trećina proračuna EU-a namijenjena je kohezijskoj politici, a glavni su instrumenti u tom području pet europskih strukturnih i investicijskih fondova: Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Ti fondovi služe kao potpora razvojnoj strategiji regija i zemalja, a svaki je od njih posvećen različitim komponentama njihova gospodarskog i socijalnog razvoja. Sredstva iz tih fondova, čiji je cilj poticanje novih regionalnih ulaganja, nadopunjuju se dodatnim sredstvima, koja uglavnom pružaju zemlje i regije.

Sporazum

Ugovor