IDB

Inter-američka banka za razvoj (Inter-American Development Bank, IDB) je najstarija regionalna razvojna banka u svijetu osnovana 1959. godine sa svrhom doprinošenja procesu ekonomskog i socijalnog razvoja u regiji Latinske Amerike i Kariba. Sjedište IDB-a nalazi se u Washingtonu, SAD. IDB je ovlašten namijeniti najmanje 50% aktivnosti i 40% svojih sredstava programima koji pridonose socijalnoj jednakosti i smanjenju siromaštva, a osim toga nastoji poticati održivi ekonomski rast, veću kompetitivnost, modernizaciju javnih institucija, slobodnu trgovinu i regionalnu integraciju. IDB je najveći multilateralni zajmodavac u regiji čiji su instrumenti pomoći zajmovi, darovnice, jamstva te tehnička i stručna pomoć. Sredstva za najsiromašnije zemlje te regije osiguravaju se iz Fonda za posebne operacije (Fund for Special Operations - FSO), u obliku beskamatnih i subvencioniranih zajmova. Redovni kapital IDB-a nakon povećanja kapitala u 2012. godini iznosi 170 milijarde dolara.

IDB danas ima 48 država članica od kojih je najmlađa članica, od 12. siječnja 2009. godine, Narodna Republika Kina. Od ukupnog broja zemalja članica, 26 ih se nalazi u regiji Latinske Amerike i Kariba. Regionalna skupina zemalja, odnosno skupina zemalja zajmoprimaca, ima sveukupno 50.02% glasačke snage. Skupinu neregionalnih zemalja članica (uključujući Republiku Hrvatsku) čine 22 zemlje kojima na osnovi članstva pripada pravo sudjelovanja u projektima financiranim od strane IDB-a te pravo suodlučivanja, dodijeljeno na osnovi udjela u kapitalu IDB-a. Pojedinačno najveći dioničar IDB-a su Sjedinjene Američke Države sa 30.01% kapitala.

Odbor guvernera ima najvišu vlast u IDB-u (48 predstavnika zemalja članica). Guverner u IDB-u za Republiku Hrvatsku (RH) je ministar financija. Odbor izvršnih direktora odgovoran je za vođenje poslova IDB-a, a sastoji se od direktora koje, na mandat od tri godine, biraju zemlje grupirane u konstituence. RH predstavlja izvršni direktor iz Japana (Eimon Ueda), dok je zamjenik Hironori Kawauchi. Na mjestu savjetnika u uredu izvršnog direktora izmjenjuju se predstavnici RH, Slovenije, Velike Britanije, Portugala i Južne Koreje. Predsjednik IDB-a je pravni predstavnik i glavni izvršni direktor IDB-a (tu dužnost obavlja gosp. Luis Alberto Moreno). On je po drugi put izabran za predsjednika IDB-a na posebnom sastanku Odbora guvernera 6. srpnja 2010. godine. Novi mandat započeo je 1. listopada 2010. godine.

Međusobnom podjelom ukupno upisanog kapitala bivše SFRJ u IDB-u (prema formuli koju je ustanovio MMF) RH je pripalo 28,49% ukupnog kapitala te je time započet postupak učlanjenja RH u ovu instituciju (donošenjem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Inter-Američkoj banci za razvoj (NN br. 94/1993) RH prihvatila članstvo u IDB-u temeljem sukcesije). Zakonom je RH prihvatila obveze koje proizlaze iz pravila o članstvu ne-regionalnih država članica, te načine i uvjete podmirivanja financijskih obveza koje za nju proistječu iz upisa dionica za kapital IDB-a. Odbor izvršnih direktora je 16. prosinca 1993. godine usvojio Rezoluciju o prihvaćanju članstva RH i time smo postali punopravni član IDB-a. RH od 1999. godine posjeduje 4018 dionica, odnosno ukupno 48.5 milijuna američkih dolara u kapitalu IDB-a (2.1 milijun dolara uplaćenog kapitala i 46.4 milijuna dolara kapitala na poziv) i 0,05% glasačke snage.

Deveto opće povećanje redovnog kapitala IDB-a i dopuna sredstava FSO-a

Na Godišnjoj skupštini u ožujku 2009. godine u Kolumbiji, guverneri su dali mandat upravi IDB-a da preispita potrebu za povećanjem kapitala i dopunu sredstava FSO-a. Odbor guvernera IDB-a usvojio je 21. srpnja 2010. godine Rezoluciju br. AG-7/10 kojom se prihvaća Izviješće o devetom povećanju kapitala Inter-američke banke za razvoj (u daljnjem tekstu: Izviješće). Izviješće je dokument u kojem su izneseni tehnički detalji i pravne procedure o povećanju kapitala IDB-a, dopuni sredstava FSO-a i IDB Grant Facility-ja te oprostu duga Haitiju. Opće povećanje redovnog kapitala IDB-a iznosi 70 milijardi dolara (uplaćeni kapital u iznosu od 1,7 milijardi dolara, a 68,3 milijardi dolara čini kapital na poziv). Nakon ovog povećanja kapitala ukupni kapital IDB-a iznosi 170 milijardi dolara te na taj način IDB postaje najveća regionalna razvojna banka po kapitalu. Dopuna sredstava FSO-a iznosi 479 milijuna dolara. Istovremeno s povećanjem kapitala i dopunom sredstava, IDB provodi unutrašnje reforme (nova institucionalna strategija, evaluacijski okvir, Agenda za bolju Banku) s ciljem jačanja predanosti glavnim ciljevima i efikasnosti.

Sudjelovanje RH u povećanju kapitala IDB-a i dopuni sredstava FSO-a

Odluka Vlade RH o sudjelovanju RH u općem povećanju kapitala IDB-a i dopuni sredstava FSO-a IDB-a donesena je 27. siječnja 2011. godine (NN br. 16/2011). U sklopu općeg povećanja kapitala IDB-a, Republika Hrvatska ima pravo upisati 70 dionica uplaćenoga kapitala te 2.807 dionica na poziv, čime bi održala svoj udio glasačke snage u IDB-u od 0,050%. Ovim nastaje izravna financijskih obveza, u iznosu od 844.440 USD za upis uplaćenog kapitala te potencijalna financijska obveza od 33.862.055 USD za upis kapitala na poziv. U sklopu dopune sredstava Fonda za posebne operacije IDB-a, Republika Hrvatska ima pravo na doprinos razmjerno svojem udjelu od 0,06% u ukupnim sredstvima Fonda. Izravna financijska obveza za Republiku Hrvatsku iznosi 312.975 USD, plativo kroz pet godišnjih rata. Plaćanje novih dionica uplaćenoga kapitala u sklopu povećanja kapitala IDB-a izvršit će se kroz pet jednakih godišnjih rata, počevši u 2012. godini. Za Republiku Hrvatsku godišnja rata za uplaćeni kapital iznosi 168.888 USD. Za dopunu sredstava Fonda za posebne operacije IDB-a, doprinos Republike Hrvatske izvršit će se kroz pet jednakih godišnjih rata, u iznosu od 62.595 USD, s rokom efektivnosti 31. listopada, počevši od 2011. i zaključno s 2015. godinom.

Aktivnosti IDB-a u Republici Hrvatskoj:

Budući je Republika Hrvatska neregionalna članica ne može koristiti sredstva IDB-a već je članstvom u IDB-u zemlja donor. Članstvo otvara hrvatskim tvrtkama mogućnost sudjelovanja na natječajima u okviru projekata u čijem financiranju sudjeluje IDB.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva financija RH i Inter-američke banke za razvoj, 22. listopada 2013. godine u HGK održao se seminar „Poslovne mogućnosti za hrvatske tvrtke kroz sustav Inter-američke banke za razvoj (IDB)". Svrha seminara bilo je predstavljanje mogućnosti sudjelovanja hrvatskih tvrtki u postupcima nabave, natječajima i projektima IDB-a. Predstavnici IDB-a održali su prezentacije uvjeta sudjelovanja na natječajima navedene institucije.

U Hrvatskoj je, od 23. do 28. lipnja 2010. godine, boravila predstavnica Odjela za ljudske potencijale IDB-a. Ovaj posjet bio je dio misije IDB-a s ciljem potrage za novim kadrovima i razvijanjem strateških partnerskih odnosa s europskim zemljama članicama IDB-a. Cilj misije IDB-a u Hrvatskoj bilo je poticanje prijavljivanja hrvatskih državljana na natječaje IDB-a i razvijanje suradnje sa zainteresiranim institucijama. Na sastancima su predstavljeni planovi za otvaranje niza radnih mjesta u sjedištu IDB-a ili u zemljama djelovanja (zemlje Latinske Amerike) s ciljem zapošljavanja stručnjaka iz područja ekonomije, društvenih znanosti, upravljanja projektima, administracije. Predstavljeni su i programi ljetnog ili zimskog stažiranja za mlade, mogućnosti zapošljavanja znanstvenih suradnika te mogućnosti dvogodišnjeg zapošljavanja u sklopu programa Young Professionals.

Republika Hrvatska bila je domaćin sastanka neregionalnih država članica IDB-a održanog 22. i 23. siječnja 2008. godine u Zagrebu.

Nadolazeći sastanci:

Sastanak neregionalnih zemalja članica: Berlin, Njemačka, 19.-21. siječnja 2015. godine

Godišnja skupština IDB-a: Busan, Južna Koreja, 26.-29. ožujka 2015. godine

http://www.iadb.org/en/inter-american-development-bank,2837.html

http://www.iadb.org/en/about-us/executive-directors-and-alternate-executive-directors,1327.html?strCoutryCode=CT