EIB

Europska investicijska banka (EIB ) osnovana je 1958. godine Rimskim ugovorom u isto vrijeme kada su osnovane i ostale institucije poznate pod zajedničkim nazivom - Europska ekonomska zajednica (EEZ). EEZ preimenovana je 1992. godine Maastrichtskim ugovorom u Europsku Uniju. EIB je financijska institucija Europske Unije (EU) sa sjedištem u Luksemburgu, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, te je pravno i financijski neovisna institucija. Zemlje članice EU, njih 27, ujedno su i članice EIB-a. Ukupni upisani kapital EIB-a iznosi 164,8 milijardi eura, a udjeli pojedinih zemalja članica određeni su prema njihovoj ekonomskoj snazi unutar EU.

Glavna uloga EIB-a osiguranje je sredstava za kapitalne investicije vezane za razvoj i integraciju EU. Zajmovi koje daje namijenjeni su za razvoj nedovoljno razvijenih regija, razvoj infrastrukture, poboljšanje konkurentnosti europske industrije, unaprjeđenje zaštite okoliša, ulaganje u obnovljive izvore energije i slično. EIB pruža financijsku potporu svim politikama EU. Slogan EIB-a glasi: Financing Europe's Future. EIB financira projekte zemalja članica EU i zemalja kandidatkinja za punopravno članstvo, a potom i projekte izvan EU koji povoljno utječu na jačanje europskih integracija (tzv. europsko susjedstvo). EIB ima mandat za odobravanje zajmova u određenim mediteranskim državama, nekim afričkim, karipskim i pacifičkim državama, Južnoafričkoj Republici, nekim državama Azije i Latinske Amerike, te zapadnom Balkanu. Potpora budućim članicama usmjerena je na komunikacijsku infrastrukturu, regionalni razvitak, jačanje konkurentske sposobnosti industrije (također i putem izravnih stranih ulaganja), zaštita i očuvanje okoliša, zdravstvo i obrazovanje.

Najviša tijela EIB-a su: Vijeće guvernera (članovi su ministri financija 27 zemalja članica EU), Odbor direktora (28 direktora - administratora s petogodišnjim mandatom koje imenuje Vijeće guvernera) i Upravni odbor (izvršno tijelo EIB-a s predsjednikom i 8 potpredsjednika s šestogodišnjim mandatom). Predsjednik EIB-a je Philippe Maystadt (od 1. siječnja 2000. godine), a potpredsjednik koji je zadužen za operacije u Njemačkoj, Austriji, Rumunjskoj, Turskoj i Hrvatskoj je Matthias Kollatz-Ahnen (15. listopada 2006. godine). U teritorijalnoj podjeli EIB-ove Uprave za operacije u EU i zemljama kandidatkinjama Republika Hrvatska smještena je u Jadranski odjel (na čelu kojeg je direktor Romualdo Massa Bernucci) unutar kojeg je Odsjek za Sloveniju, Hrvatsku i zapadni Balkan (na čelu kojeg je voditelj Dominique Courbin).

Vijeće ministara EU 2000. godine odobrilo je mandat EIB-u da financijski podupre infrastrukturne projekte i projekte razvoja privatnog sektora u Republici Hrvatskoj. Stoga su 13. prosinca 2000. godine. Republika Hrvatska i EIB sklopili Okvirni sporazum o suradnji (NN-MU br. 6/01) koji uređuje aktivnosti EIB-a u Republici Hrvatskoj i temeljem kojeg je Odbor guvernera EIB-a 6. veljače 2001. godine odobrio davanje zajmova za investicijske projekte u Republici Hrvatskoj, čime je omogućeno i sklapanje prvih ugovora o zajmovima. Ulaskom u EU Republika Hrvatska će postati članicom EIB-a.

Aktivnosti EIB-a u Republici Hrvatskoj
U razdoblju od 2001. do kraja 2010. godine EIB je odobrio za financiranje ukupno 27 projekata u Republici Hrvatskoj u vrijednosti od 2,406 milijarde eura, od čega 22 projekta u javnom sektoru financira zajmovima vrijednim 2,069 milijarde eura, dok su za 9 projekta u privatnom sektoru dani globalni zajmovi bankama za financiranje malih i srednjih poduzeća (336 milijuna eura). U javom sektoru EIB uglavnom financira velike infrastrukturne projekte kao što su: obnova infrastrukture i modernizacije u sektoru željeznica, komunalna infrastruktura na područjima od posebne državne skrbi, obnova i izgradnja cesta, autocesta i izgradnja plinovoda, sufinanciranje IPA-ISPA programa te financiranje malog i srednjeg poduzetništva kroz kreditne linije putem HBOR-a.