EIB

Europska investicijska banka (EIB) osnovana je 1958. godine Rimskim ugovorom u isto vrijeme kada su osnovane i ostale institucije poznate pod zajedničkim nazivom - Europska ekonomska zajednica (EEZ). EEZ preimenovana je 1992. godine Maastrichtskim ugovorom u Europsku Uniju. EIB je financijska institucija Europske Unije (EU) sa sjedištem u Luksemburgu, te je pravno i financijski neovisna institucija. Zemlje članice EU, njih 28, ujedno su i članice EIB-a. Ukupni upisani kapital EIB-a iznosi 243 milijarde eura, od čega je na poziv 221 milijarda eura, a udjeli pojedinih zemalja članica određeni su prema njihovoj ekonomskoj snazi unutar EU. Adekvatnost kapitala je snažna i, sukladno Baselu II, iznosi 28,7%. Ukupna imovina Banke iznosi EUR 512 milijardi. Tijekom 2013. godine odobreno je projekata u vrijednosti EUR 71,7 milijarde, od čega EUR 64 milijardi u zemljama EU, a EUR 7,7 milijardi u zemljama partnerima. Dobit za 2013. godinu iznosi EUR 2,5 milijardi.

Glavna je uloga EIB-a osiguranje sredstava za kapitalne investicije vezane za razvoj i integraciju EU. Zajmovi koje izdaje namijenjeni su za razvoj nedovoljno razvijenih regija, razvoj infrastrukture, poboljšanje konkurentnosti europske industrije, zaštitu okoliša, obnovljivih izvora energije i slično. EIB financira projekte zemalja članica EU i kandidatkinja za punopravno članstvo, a potom i projekte izvan EU koji povoljno utječu na jačanje europskih integracija.

EIB ima mandat za odobravanje zajmova u određenim mediteranskim državama (Alžir, Egipat, Gaza/Zapadna obala, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Sirija, Tunis i uskoro Libija) putem FEMIP-a (Facility for Euro-Mediterranean Investment and Partnership) kroz koji je, od osnutka 2002. godine, uloženo oko 13 milijardi eura. EIB također djeluje i u istočnoeuropskim državama (Rusija, Ukrajina, Moldavija, Gruzija, Armenija, Azerbajdžan i, uvjetno, Bjelorusija), nekim afričkim subsaharskim državama, karipskim i pacifičkim državama, Južnoafričkoj Republici, nekim državama Azije i Latinske Amerike, te zapadnom Balkanu. Potpora budućim članicama EU-a posebice je usmjerena na infrastrukturu, regionalni razvitak, jačanje konkurentske sposobnosti industrije (također i putem izravnih stranih ulaganja), zaštita i očuvanje okoliša, zdravstvo i obrazovanje.

Dodatno, guverneri EIB-a donijeli su odluku o povećanju kapitala EIB-a za 10 milijardi eura, koji je postao efektivan sa 31. prosincem 2012 godine. Predloženim povećanjem kapitala omogućuje se dodatno pozajmljivanje svim državama članicama, uključujući i najugroženije države članice. Povećanje kapitala omogućuje Banci pojačano kreditiranje, koje je postavljeno na 69 milijardi eura u 2013. godini, a ukupno u razdoblju 2013 - 2015 iznositi će 200 milijardi eura. To iznosi 43% ili ukupno 60 milijardi eura više nego u razdoblju prije povećanja kapitala. Prema Planu operacija Banke, dodatnih 15 milijardi eura usmjerit će se u područje razvoja „inovacija i vještina", 15 milijardi eura u području „olakšanog pristupa financiranju malog i srednjeg poduzetništva", 20 milijardi eura u području „efikasnosti resursa" kroz povećane investicije u industriju i privatni sektor radi održivosti razvoja ekonomija zemalja članica, te 15 milijardi eura u području „strateške infrastrukture".

Najviša tijela EIB-a su Odbor guvernera (članovi su ministri financija 28 zemalja članica EU), Odbor direktora (29 direktora s petogodišnjim mandatom koje imenuje Odbor guvernera) i Upravni odbor (izvršno tijelo EIB-a s predsjednikom i 8 potpredsjednika s šestogodišnjim mandatom). Predsjednik EIB-a je Werner Hoyer (od 1. siječnja 2012. godine), a potpredsjednik koji je zadužen za operacije u Češkoj, Poljskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Bjelorusiji, Rusiji, Ukrajini, zemljama Zapadnog Balkana i Hrvatskoj je Laszlo Baranyay (od 1. rujna 2013. godine). U teritorijalnoj podjeli EIB-ove Uprave za operacije u EU i zemljama kandidatkinjama Republika Hrvatska smještena je u Jadranski odjel (na čelu kojeg je direktor Romualdo Massa Bernucci) unutar kojeg je Odsjek za Sloveniju, Hrvatsku i zapadni Balkan (na čelu kojeg je voditelj Dominique Courbin). Od 1. srpnja 2013. godine, Republiku Hrvatsku, kao punopravnu članicu EIB-a predstavlja direktor u Odboru direktora.

Suradnja Republike Hrvatske i EIB-a u pogledu financiranja novih projekata, obnovljena je nakon što je Vijeća ministara EU 2000. godine odobrilo mandat EIB-u da financijski podupre infrastrukturne projekte i projekte razvoja privatnog sektora u Republici Hrvatskoj (RH). Tako su 13. prosinca 2000. RH i EIB sklopili Okvirni sporazum (NN-MU, br. 6/2001) koji uređuje aktivnosti EIB-a u RH i temeljem kojeg je Odbor guvernera EIB-a 6. veljače 2001. odobrio davanje zajmova za investicijske projekte u RH, čime je omogućeno i sklapanje prvih ugovora o zajmovima. Punopravnim članstvom u Europskoj uniji, 1. srpnja 2013. godine, Republika Hrvatska postala je punopravna članica EIB-a. Od. 1. srpnja 2013. godine ukupni upisani kapital Republike Hrvatske u EIB-u iznosi 891,17 milijuna EUR-a. Od tog iznosa, 811,65 milijuna EUR-a iznosi „kapital na poziv" (callable capital), a 79,52 milijuna EUR-a je iznos „kapitala koji se uplaćuje" (paid in capital). Uplata „kapitala koji se uplaćuje" vršit će se kroz 8 obroka počevši od 30.11.2013. godine, a završno s 31.5.2018. godine. Osim toga, Republika Hrvatska će biti u obvezi uplatiti i doprinos rezervama EIB-a u iznosu od cca 128,4 milijuna EUR-a i to u 8 obroka počevši od 30.11.2013. godine, a završno s 31.5.2018. godine.

Aktivnosti EIB-a u Republici Hrvatskoj

EIB u RH financira projekte dugoročnim zajmovima od 2001. godine. Do sada EIB je, za financiranje 44 projekta u RH, odobrio zajmove u ukupnom iznosu od 3,4 milijardi eura, od čega je 30 projekta u javnom sektoru financirano zajmovima vrijednim 2,9 milijardi eura, dok su za 14 projekata u privatnom sektoru dani globalni zajmovi bankama za financiranje malih i srednjih poduzeća (473,2 milijuna eura).

U javnom sektoru EIB uglavnom financira velike infrastrukturne projekte (obnova infrastrukture i modernizacije u sektoru željeznica, komunalna infrastruktura na područjima od posebne državne skrbi, obnova i izgradnja cesta, autocesta i izgradnja plinovoda, te financiranje malog i srednjeg poduzetništva kroz kreditne linije putem HBOR-a) te često takve projekte sufinancira zajedno s EBRD-om, KfW-om i sl.

Prema Statističkom izviješću za 2013. godinu EIB-ovo financiranje za RH iznosilo je EUR 633 milijuna (usporedbe radi, EIB-ovo financiranje u RH je 2011. iznosilo EUR 305 milijuna a 2012. iznosilo je EUR 300 milijuna). Najznačajniji projekti odobreni u 2013. godini su oni za financiranje malog i srednjeg poduzetništva u iznosu od EUR 550 milijuna kroz kreditne linije HBOR-u, Raiffeisen banci i Raiffeisen leasingu, te projekt financiranja gradnje Zračne luke Zagreb u iznosu od EUR 80 milijuna.

http://www.eib.org/projects/regions/european-union/croatia/index.htm

http://www.eib.org/infocentre/publications/all/the-eib-in-croatia-in-2012.htm

http://www.eib.org/projects/loans/regions/european-union/hr.htm

http://www.eib.org/about/press/2013/2013-098-croatia-becomes-eib-shareholder-upon-joining-the-union.htm