EBRD

Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development, EBRD) najmlađa je međunarodna financijska institucija, osnovana u svibnju 1990. godine s originalnih 39 zemalja članica država i dvije institucije članice - Europske investicijske banke i Europske unije. Danas EBRD ima 61 državu članicu i navedene dvije institucije kao članice, od čega je 29 država korisnica njenih sredstava. Sjedište EBRD-a je u Londonu, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske, zapošljava oko 1.500 djelatnika i ima urede u 35 zemalja članica.

Misija EBRD-a je financirati prvenstveno projekte u privatnim sektoru (banke, proizvodnja, poduzetništvo) koji ne mogu pronaći izvor financiranja na tržištu, no samo one projekte koji potpomažu tranziciju prema tržišnoj ekonomiji i demokratskom društvu na području od srednje Europe do srednje Azije. EBRD pruža dugoročne zajmove uz povoljne kamatne stope, kupuje kapitalne udjele, daje različita jamstva te financira leasing i trgovinu. Kroz svoje donatorske fondove pruža tehničku i savjetodavnu pomoć lokalnim tvrtkama. Sukladno svojoj misiji preko 80% portfelja EBRD-ovih aktivnosti odnosi se na privatni sektor dok se preostalih 20% odnosi na aktivnosti u javnom sektoru. Sektorska podjela portfelja EBRD-a je: 26% financijski sektor, 22% infrastruktura, 20% sektor poduzeća, 18% energetski sektor i 14% mikro i malo poduzetništvo.

Republika Hrvatska postala je punopravnom članicom EBRD-a 15. travnja 1993. godine te od tada ima pravo na sve oblike potpore koje EBRD pruža. Upisani kapital Republike Hrvatske u EBRD-u iznosi 76,60 milijuna eura od čega je uplaćeni kapital 22,82 milijuna eura, a kapital na poziv 53,78 milijuna eura. Sukladno tome Republika Hrvatska posjeduje 7.660 dionica EBRD-a, 7.660 glasova odnosno 0,368% glasačke snage.

Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Europskoj banci za obnovu i razvoj (NN br. 25/93), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno je kao nadležno tijelo za suradnju sa EBRD-om, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Sporazumu o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj (NN-MU br. 4/93). Guverner EBRD-a za Republiku Hrvatsku je po funkciji ministar financija.

Najviše tijelo EBRD-a je Odbor guvernera koji se sastoji od predstavnika svih zemalja članica. Izvršno tijelo je Odbor izvršnih direktora u kojem sjedi 23 izvršnih direktora koji predstavljaju sve zemlje članice. Republika Hrvatska je 1. prosinca 1993. godine pristupila konstituenci Mađarske, Češke i Slovačke. Od 1. svibnja 2009. Izvršni direktor je Pavel Štĕpánek (Čeh), a od 22. ožujka 2010. funkciju zamjenika izvršnog direktora obnaša László Urban (Mađar).

Predsjednik EBRD-a je Thomas Mirow koji je na dužnost stupio 3. srpnja 2008. godine i time postao peti predsjednik EBRD-a od njenog osnivanja. Prvi potpredsjednik za bankarske operacije je Varel Freeman pod kojim je i Odjel za srednju i jugoistočnu Europu gdje je smještena Republika Hrvatska. EBRD je 1996. godine otvorila Ured u Zagrebu. Od 1. kolovoza 2010. godine na čelu Ureda je Direktorica za Hrvatsku Zsuzsanna Hargitai.

Strategija za Hrvatsku 2010. - 2013.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Strategiju za Hrvatsku 2010.-2013. (Strategy for Croatia: 2010 - 2013) na sjednici 22. travnja 2010. godine, a potom ju je odobrio Odbor izvršnih direktora Banke na sjednici 27. travnja 2010. godine. Strategija je odraz potreba Republike Hrvatske i zajedničkih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i EBRD-a na utvrđivanju prioritetnih pravaca i mogućnosti financiranja projekata od strane EBRD-a. Strategija sadržava osnovne smjernice suradnje i zajednički utvrđen okvirni plan i program projekata koje će EBRD financirati tijekom razdoblja od tri godine.

U Strategiji za Hrvatsku EBRD identificira sljedeće prioritete:
Poduzetništvo: EBRD će podupirati gospodarski oporavak financiranjem ulaganja radi pospješivanja konkurentnosti i podupiranja regionalnog širenja hrvatskih poduzeća. EBRD će nastojati povećati ulaganja u energetsku učinkovitost na svim područjima poduzetništva. Posredstvom Fonda za financiranje domaćeg poduzetništva, EBRD će vlasničkim kapitalom jačati mala i srednja domaća poduzeća. Zahvaljujući svojim mogućnostima preuzimanja dijela rizika, EBRD će poticati izravna strana ulaganja te će novoprivatiziranim poduzećima pomagati da zadovolje svoje potrebe za ulaganjima. U turizmu, EBRD će podupirati jačanje kapaciteta, privatizaciju i izravna strana ulaganja.
Infrastruktura, okoliš i energetika: EBRD će s EU-om i Europskom investicijskom bankom (EIB-om) surađivati na pripremi projekata koji će se sufinancirati sukladno Okviru za ulaganja na Zapadnom Balkanu, uz stavljanje naglaska na ključne prometne pravce regije. Banka će s lokalnim i regionalnim vlastima nastaviti zajednički rad na pripremi projekata gospodarenja otpadnim vodama i krutim otpadom, koji će se sufinancirati sredstvima EU-a. EBRD će davati prednost ulaganjima u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije te će podupirati ulaganja radi unaprjeđivanja raznovrsnosti i sigurnosti energetske ponude. Rad na financiranju infrastrukture usklađivat će se s drugim MFI-ima, a kada je posrijedi sufinanciranje sredstvima EU-a, i s EU-om.
Financijske djelatnosti: EBRD će malim i srednjim poduzećima (MSP) - koja i dalje trpe posljedice ograničene likvidnosti u financijskom sustavu - olakšati pristup sredstvima, i to pomoću zajmova te vlasničkih i kvazi vlasničkih ulaganja putem financijskih posrednika. Bit će ponuđeni novi programi potpore za konkurentnost MSP-a i ulaganja u održivu energetiku. Širenjem svog Programa olakšavanja trgovine, EBRD će podupirati trgovinsku razmjenu i ulaganja te će razraditi program skladišnica za žitarice radi financiranja primarne poljoprivredne proizvodnje. Također, EBRD će, ako bude izvedivo, poduprijeti i okrupnjavanje malih banaka u lokalnom vlasništvu, kao i privatizaciju u tom sektoru.

Aktivnosti EBRD-a u Republici Hrvatskoj
Ukupna vrijednost EBRD-ovog ulaganja u Hrvatsku od 1994. godine do kraja 2010. godine iznosi preko 2,2 milijarde eura za preko 130 projekata, čija ukupna vrijednost prelazi 5,8 milijardi eura. Sukladno tome i pruženoj tehničkoj pomoći, EBRD je (pored Međunarodne banke za obnovu i razvoj) jedan od najznačajnijih stranih financijskih izvora. EBRD je odobrila 143 projekta tehničke pomoći ukupne vrijednosti 16,12 milijuna eura. Struktura financiranja po sektorima je slijedeća: financijske institucije 32%, infrastruktura i energetika 34%, poduzetništvo 34%. Od ukupnog broja odobrenih projekata dominiraju oni u privatnom sektoru (preko 70%).
Od zajmova za provedbu javnih projekata 3 su ugovora o izravnom zajmu državi (vrijednosti 54,3 milijuna eura) dok su za 17 projekata dani zajmovi uz državno jamstvo (vrijednosti 575,9 milijuna eura).
EBRD također daje zajmove jedinicama lokalne samouprave (i/ili tvrtkama u vlasništvu JLS) za razvoj mreža za opskrbu vodom te sisteme kanalizacije i obrade otpadnih voda (Karlovac, Zagreb, Rijeka, Pula); za razvoj javnog prijevoza (Dubrovnik, Pula, Zagreb-Velika Gorica) te regionalno odlagalište otpada (za Istru-Pula). Za pojedine projekte moguće je sufinanciranje sredstvima EU predpristupnih programa (ISPA i IPA).

 

Vrsta	Naziv dokumenta	Veličina
	Popis ugovora sklopljenih između RH i EBRD-a	101 KB
	Strategija za Republiku Hrvatsku za razdoblje 2010.-2013.	665.22 KB
	Strategy for Croatia 2010.-2013.	366.86 KB