EBRD

Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development, EBRD) jedna je od najmlađih međunarodnih financijskih institucija, osnovana u svibnju 1990. godine da pomogne proces tranzicije država Istočne i Srednje Europe. EBRD je osnovalo trideset i devet država i dvije institucije - Europska investicijska banka i Europska unija. Danas EBRD broji 66 članica, od čega je 34 država korisnica njenih sredstava. Sjedište EBRD-a je u Londonu.

Republika Hrvatska postala je punopravnom članicom EBRD-a 15. travnja 1993. godine. Upisani kapital Republike Hrvatske u EBRD-u iznosi 109,42 milijuna eura od čega je uplaćeni kapital 22,82 milijuna eura, a kapital na poziv 86,6 milijuna eura. Sukladno tome Republika Hrvatska posjeduje 10.942 dionice EBRD-a, 10.942 glasa odnosno 0,37% glasačke snage.

Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Europskoj banci za obnovu i razvoj (NN br. 25/93), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno je kao nadležno tijelo za suradnju sa EBRD-om, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Sporazumu o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj (NN-MU br. 4/93, 4/04 i 3/12). Guverner EBRD-a za Republiku Hrvatsku je po funkciji ministar financija, a zamjenik guvernera je zamjenik ministra financija.

Najviše tijelo EBRD-a je Odbor guvernera koji se sastoji od predstavnika svih zemalja članica (uglavnom ministri financija) i koje je većinu svojih ovlasti delegiralo na Odbor direktora koji se sastoji od 23 člana koji predstavljaju sve zemlje članice. Republika Hrvatska je 1. prosinca 1993. godine pristupila konstituenci Mađarske, Češke i Slovačke u koju je Gruzija, 10. listopada 2011. godine, imenovana kao peta članica. Od 1. svibnja 2015. Direktorica konstituence je gđa. Klára Król (Čehinja) dok je Zamjenik direktora g. László Havas (Mađar).

Predsjednik EBRD-a je Sir Suma Chakrabarti (Britanac) koji je na dužnost stupio 3. srpnja 2012. godine. Prvi potpredsjednik za bankarske operacije je Philip Bennett pod kojim je i Odjel za srednju i jugoistočnu Europu gdje je smještena Republika Hrvatska, a na čelu kojeg je direktor Jean-Marc Peterschmitt. EBRD je 1996. godine otvorio Ured u Zagrebu. Od 1. lipnja 2013. godine na čelu Ureda je Direktorica za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić.

Aktivnosti EBRD-a u Republici Hrvatskoj

Ukupna vrijednost EBRD-ovog ulaganja u Hrvatsku od 1994. godine do 31. prosinca 2014. godine sada iznosi oko 3,1 milijardi eura za 170 projekta, čija je ukupna vrijednost oko 8,4 milijardi eura. Sukladno tome i pruženoj tehničkoj pomoći, EBRD je jedan od najznačajnijih stranih financijskih izvora. Struktura financiranja po sektorima je slijedeća: financijske institucije 38%, infrastruktura 32%, energetika 7%, poduzetništvo 23%. Od ukupnog broja sklopljenih projekata dominiraju oni u privatnom sektoru (oko 71%).
Ukupna vrijednost zajmova EBRD-a za financiranje javnih projekata u RH iznosi oko 726 milijuna eura, danih putem 3 izravna zajma i 20 zajmova uz državno jamstvo.

EBRD također daje zajmove jedinicama lokalne samouprave (i/ili tvrtkama u vlasništvu JLS) za razvoj mreža za opskrbu vodom te sisteme kanalizacije i obrade otpadnih voda (Karlovac, Zagreb, Rijeka, Pula, Šibenik); za razvoj javnog prijevoza (Dubrovnik, Pula, Zagreb-Velika Gorica). Za pojedine projekte moguće je sufinanciranje sredstvima EU predpristupnih programa (ISPA i IPA).

Strategija za Hrvatsku 2013. - 2016.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je Strategiju za Hrvatsku (Strategy for Croatia: 2013 - 2016) na sjednici održanoj 20. lipnja 2013. godine, a potom ju je odobrio Odbor direktora Banke na sjednici 25. lipnja 2013. godine. Strategija je odraz potreba Republike Hrvatske i zajedničkih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i EBRD-a na utvrđivanju prioritetnih pravaca i mogućnosti financiranja projekata od strane EBRD-a. Strategija sadržava osnovne smjernice suradnje i zajednički utvrđen okvirni plan i program projekata koje će EBRD financirati tijekom razdoblja od tri godine. EBRD u svojim ocjenama i izvješćima Republiku Hrvatsku ubraja među „napredne" tranzicijske zemlje te ističe da je prema stupnju tranzicije Republika Hrvatska usporediva s većinom zemalja članica EU-e u regiji.

U Strategiji za Hrvatsku EBRD identificira sljedeće prioritete: 1. Ublažavanje posljedica krize i vraćanje na put održivog rasta (financiranje obrtnog kapitala, dugoročnog kapitala te investiranje u restrukturiranje poduzeća); 2. Iskorištavanje pogodnosti ulaska u EU (poticanje kompetitivnosti i korištenja EU fondova); i 3. Restrukturiranje i komercijaliziranje javnih komunalnih djelatnosti (poboljšanje financijskog stanja i podupiranje reformi javnih poduzeća u sektoru infrastrukture).

Vrsta Naziv dokumenta Veličina
PDF Strategija za Republiku Hrvatsku za razdoblje 2013.-2016. 557.47 KB
PDF Strategija za Republiku Hrvatsku za razdoblje 2010.-2013. 665.22 KB
PDF Strategy for Croatia 2010.-2013. 366.86 KB