CEB

Razvojna banka Vijeća Europe (eng. Council of Europe Development Bank1; CEB) s glavnim sjedištem u Strasbourgu i administrativnim u Parizu, najstarija je međunarodna financijska institucija u Europi, osnovana 1956. na inicijativu Vijeća Europe (eng. Council of Europe; VE). Ciljevi osnivanja ove institucije bili su rješavanje socijalnih problema izbjeglica, raseljenih osoba i migranata u europskim državama nakon II. svjetskog rata te jačanje socijalne kohezije. Danas, CEB posluje kao multilateralna razvojna banka pod kontrolom 41 zemlje članice, koje su ujedno i članice VE, ali u odnosu na VE ima samostalni pravni status i financijsku autonomiju. Financiranje CEB-ovih aktivnosti ostvaruje se najvećim dijelom putem sredstava posuđenih na međunarodnim tržištima kapitala (pod vrlo povoljnim uvjetima, zahvaljujući Aa1/AA+2 rejtingu), temeljem vlastitih sredstava i rezervi. Slijedom šestog po redu općeg povećanja kapitala, izvršenog u 2012. godini, te nakon učlanjenja Kosova 2013. godine, ukupni upisani kapital CEB-a iznosi 5,47 milijardi eura, od čega je 612,42 milijuna eura uplaćeno, a 4,86 milijardi eura predstavlja kapital na poziv. Prema stanju na 31. 12. 2016. (nerevidirani podatci), vlastita sredstva CEB-a iznosila su 7,67 milijardi eura (od čega je kapital (eng. equity) 2,81 milijardu eura), ukupna imovina 25,60 milijardi eura, a dobit 104,9 milijuna eura te je CEB zapošljavao 197 djelatnika.  Tijekom 2016. godine, CEB je odobrio 3,45 milijardi eura zajmova.

Glavni cilj djelovanja CEB-a je promicanje načela VE, odnosno financiranje socijalnih projekata/programa u sljedećim područjima3: (a) jačanje socijalnih integracija (pomoć izbjeglicama, migrantima i raseljenima, socijalna stanogradnja za osobe s niskim prihodima, poboljšanje životnih uvjeta u urbanim i ruralnim područjima); (b) upravljanje okolišem (vezano uz prirodne i ekološke katastrofe, zaštitu okoliša te zaštitu i obnovu povijesne i kulturne baštine); (c) podrška javnoj infrastrukturi sa socijalnom namjenom (vezano uz projekte u sektoru zdravstva i obrazovanja, strukovne izobrazbe te infrastrukture javnih službi na području uprave i pravosuđa); (d) podrška mikro, malom i srednjem poduzetništvu, radi očuvanja i stvaranja održivih radnih mjesta. Poseban mandat CEB-a je podupiranje projekata tzv. ciljne skupine zemalja (eng. Target Group Countries4), koju čine 22 članice: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Češka, Estonija, Gruzija, Kosovo, Latvija, Litva, Mađarska, BJR Makedonija, Malta, Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Turska i Hrvatska.

CEB je ujedno i manager dvaju (između ostalih5) značajnih fondova:

  • Fonda za Regionalni program stambenog zbrinjavanja, iz kojeg se financira zajednička regionalna inicijativa BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, usmjerena stvaranju održivih rješenja za izbjeglice i interno raseljene osobe (posljedica sukoba 1990-ih). Do 31.12.2016. donatori su uplatili ili preuzeli obveze za uplatu sveukupno 186 milijuna eura.
  • Fonda za izbjeglice i migrante, osnovanog u kontekstu masivnog priljeva izbjeglica i migranata s Bliskog istoka i Afrike u Europu, a namijenjenog financiranju projekata izgradnje/uspostave tranzitnih i prihvatnih centara te integracije izbjeglica/migranata, s ciljem osiguravanja poštivanja osnovnih ljudskih prava pogođenih skupina stanovništva, u skladu s konvencijama VE. Do 31.12. 2016. donatori su uplatili ili preuzeli obveze za uplatu sveukupno oko 21 milijun eura.

Krajem 2016. godine usvojen je Razvojni plan CEB-a za 2017. - 2019. Predlaže se fokusiranje na tri ključna sektora:

  • održivi i uključivi razvoj (socijalna infrastruktura i prateće soft komponente, stvaranje i očuvanje radnih mjesta, integracija ranjivih skupina)
  • integracija izbjeglica, interno raseljenih osoba i migranata
  • klimatske promjene – prilagodba i mjere ublažavanja 

Tim planom predviđa se povećanje volumena novih zajmova sa 6,9 milijardi eura (prema Planu 2014. – 2016.; 2,3 milijarde eura/god) na 10,5 milijardi eura u razdoblju 2017. – 2019. (3,5 milijarde eura/god, pri čemu je već u 2016. godini volumen dosegnuo tu razinu). Povećanje volumena projicirano je temeljem potražnje za zajmovima tijekom 2016. godine u kontekstu migrantsko-izbjegličke krize, poglavito od strane Non-Target skupine zemalja. Također, CEB će nastojati izvršiti isplatu zajmova ciljnoj skupini zemalja u iznosu najmanje 1,1 milijardu eura/god, ovisno o potražnji te skupine.

Organizaciju, upravljanje i nadzor CEB-om dijele sljedeća tijela:

  • Upravni odbor (41 predstavnik zemalja članica; predsjedavajući je g. Dominique Lamiot; RH predstavlja g. Miroslav Papa, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik i stalni predstavnik pri VE; u lipnju 2015. godine Upravni odbor imenovao je g. Papu za zamjenika predsjedavajućeg Upravnim odborom, na mandat od dvije godine počevši od 27.11.2015.).
  • Upravno vijeće (također 41 predstavnik zemalja članica; predsjedavajući je g. Joseph Licari). RH predstavlja g. Željko Tufekčić, državni tajnik Ministarstva financija
  • guverner (aktualni guverner je Dr. Rolf Wenzel, a pomažu mu tri viceguvernera:
  • gđa. Rosa María Sánchez-Yebra Alonso, zadužena za razvoj socijalne strategije
  • Carlo Monticelli, zadužen za financijsku strategiju).
  • Odbor za reviziju (tri predstavnika zemalja članica, koje se izmjenjuju sukladno rotacijskoj shemi; u razdoblju od 2014. - 2017. RH ima svoju predstavnicu u odboru - gđu. Dubravku Flinta, načelnicu Sektora za poslove nacionalnog fonda Ministarstva financija).
    Voditeljica projekata za Hrvatsku pri CEB-u je gđa. Sylvie Anagnostopoulos.

Članstvo Republike Hrvatske u CEB-u i međusobna suradnja

Primitkom u punopravno članstvo Vijeća Europe, 6. studenoga 1996. godine, RH je stekla pravo da postane članica ove institucije, što se i ostvarilo 24. srpnja 19976. Izravni odnosi RH s ovom institucijom uspostavljeni su početkom 1992., odnosno prije učlanjenja RH u VE. Vlada RH usmjerila je tada svoje aktivnosti na reguliranje odnosa7 i izgradnju što bolje suradnje imajući u vidu izuzetno velike socijalne potrebe prognanika, stradalnika rata i izbjeglica te obnovu i razvitak u ratu uništenih ili oštećenih privrednih, infrastrukturnih, kulturnih, stambenih i drugih objekata.

Upisani kapital RH u CEB-u iznosi 21,38 milijuna eura (od čega je 2,37 milijuna eura uplaćeni kapital, a ostatak je na poziv). Sudjelovanjem u kapitalu, RH ostvaruje 0,391% glasačke snage.

Od 1998., za financiranje javnih projekata u RH CEB je odobrio 19 zajmova:
a) 14 zajmova CEB-a izravno Republici Hrvatskoj, u sveukupnom iznosu 405 milijuna eura za financiranje: 4 projekta obnove zdravstvene infrastrukture i zdravstvenih ustanova, 3 projekta izgradnje i obnove škola, 2 projekta stambenog zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, 2 projekta obnove i revitalizacije kulturne baštine, 1 projekta izgradnje komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima, 1 projekta financiranja vodno-komunalne infrastrukture i 1 projekta za zaštitu od poplava;
b) 5 ugovora o zajmovima CEB-a Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) uz državno jamstvo, u sveukupnom iznosu 248 milijuna eura, za financiranje kreditnih linija HBOR-a namijenjenih poticanju razvoja mikro, malog i srednjeg poduzetništva.
∑ sveukupni iznos zajmova (a+b) je 653 milijuna eura.

RH je i korisnica bespovratnih sredstava kojima upravlja CEB. Za financiranje provedbe Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja (6 projekata i upravljanje istima), Republici Hrvatskoj odobreno je 14,4 milijuna eura. Također, RH koristi i bespovratna sredstva odobrena na teret CEB-ovog Zakladnog računa socijalne dividende (eng. Social Dividend Account), kojima se subvencioniraju kamate nastale povlačenjem sredstava pojedinih zajmova ugovorenih s CEB-om.

Napomene:

  1. Prvi naziv ove institucije glasio je „Fond Vijeća Europe za preseljenje izbjeglica i prenapučenost u Europi“ (eng. Council of Europe Resettlement Fund for National Refugees and Overpopulation). Od 1994. godine do 01.11.1999. ova je institucija nosila naziv „Fond Vijeća Europe za socijalni razvitak“ (eng. Council of Europe Social Development Fund - CEF).
  2. Moody's: Aa1 (stabilan), lipanj 2016.;  S&P i Fitch: AA+ (stabilan), lipanj 2016, odnosno listopad 2016.
  3. Ostale zemlje članice CEB-a čine tzv. non-target skupinu zemalja 
  4. Zakon o pristupanju Republike Hrvatske Fondu Vijeća Europe za socijalni razvitak i potvrđivanju Statuta Fonda Vijeća Europe za socijalni razvitak od 8. lipnja 1993. godine, objavljen je u Narodne novine - Međunarodni ugovori br. 8/1997.
  5. Od 1992. godine do 1994. godine Ministarstvo financija je, u suradnji s HNB-om i šest poslovnih banaka ostvarilo punu suradnju s, tada, CEF-om da bi se najprije utvrdile dospjele nepodmirene obveze i stanje duga po zajmovima koje je u okviru bivše SFRJ koristilo petnaest poduzeća lociranih na manje razvijenim područjima RH. Nepodmirene obveze preuzete su sklapanjem Sporazuma i tipskih ugovora (Zakon o potvrđivanju: Narodne novine - Međunarodni ugovori br. 3/1997).